30 lip.

Što zapravo donosi usvajanje Zakona o koncesijama i neprihvaćanje predloženih amandmana?

Hrvatski sabor danas je usvojio Zakon o koncesijama isključivo na temelju glasova vladajuće koalicije, a suprotno zahtjevima građana, udruga, lokalnih inicijativa i oporbe. Donio ga je kukavički, na način da ga je bez najave stavio u proceduru glasanja, ignorirajući pri tome zahtjeve za trećim čitanjem i otvaranjem javne rasprave te apsolutno sve amandmane koje su uputili građani, organizacije civilnog društva i stručnjaci.

Vlada Republike Hrvatske je zajedno sa saborskim zastupnicima HDZ-a, HNS-a i nacionalnih manjina odbila usvojiti amandman na Zakon o koncesijama koji bi osigurao sudjelovanje lokalnih zajednica i zainteresirane javnosti u postupcima dodjele koncesija čime bi se izravno smanjio koruptivni rizik i spriječile malverzacije javnim dobrima. Zanimljivo, protiv toga su čak glasali i gradonačelnici kojima je to izravan interes. Ali, najveći interes im je zasigurno, da javnost ne može kontrolirati što oni rade.

Također,  odbili su usvojiti amandman koji bi onemogućio dodjeljivanje koncesija za usluge koje se pružaju građanima, ako bi takva koncesija utjecala na poskupljenje usluge koju građani plaćaju. Izravno i sa smiješkom odbili su zaštiti građane od povećanja cijena usluga od općeg gospodarskog interesa i omogućili koncesionarima da ako ponude najvišu cijenu za koncesiju, kasnije s naplatom usluge građanima mogu raditi što hoće.

Odbili su usvojiti i amandmane koji su ciljali na zaštitu općih dobara kojima bi se onemogućilo da kada banka dođe u posjed koncesije na temelju založnog prava, ne može to pravo dodjeljivati bilo kome po vlastitom odabiru. Odbijanjem tog amandmana omogućili su da banke de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo.

I ono najgore, odbili su usvojiti amandman koji bi omogućio da lokalna vlast, županija ili Vlada određene koncesije rezervira za one gospodarske subjekte koji zapošljavaju ranjive skupine na tržištu rada, primjerice mlade. Da je ovaj amandman prihvaćen, otvorio bi mogućnost da zadruga mladih iz Slavonije prioritetno dobije koncesiju za korištenje vode, za primjerice pokretanje proizvodnje prirodnog soka. Ili ribarskoj zadruzi mladih s Visa da oni dobiju prioritet za pokretanje uzgoja riba. Primjera je mnogo, ali mogućnosti i perspektive da se javno dobro koristi za zapošljavanje onih s najmanje šanse, a to su mladi u ruralnim i otočkim područjima, nakon današnjeg dana više nema. Ovaj amandman omogućio bi i lakše pokretanje posla za druge ranjive skupine na tržištu rada, kao što su nacionalne manjine, ali upravo oni koji zastupaju nacionalne manjine nisu ga podržali.

Stoga, nije teško zaključiti da vladajuća koalicija u Saboru ima samo jedan cilj: pokazati da imaju većinu, pa makar ih to koštalo i odljeva mladih, povećanja korupcije i prepuštanja upravljanja strateških dobara stranim bankama.I dok stranke na vlasti riječima jadikuju za mladima koji napuštaju zemlju, djelima rade upravo suprotno, donoseći zakone koji mlade ostavljaju bez perspektive u njihovim lokalnim zajednicama i njihovoj domovini.

30 lip.

Glasovanje Zakona o koncesijama provlači se “ispod stola”

Zabrinuti za nastavak priče o Zakonu o koncesijama predstavnici inicijative Pokret otoka ponovno ukazuju na “mutne radnje” oko usvajanja spornog Zakona. Iz inicijative napominju kako nakon prošlotjednog skidanja Zakona s dnevnog reda saborske sjednice nisu dobili nikakav odgovor ni reakciju iz Vlade RH. Jutros se, kako kažu, glasovanje Zakona naglo vraća na dnevni red te u sjeni arbitraže, preimenovanja Trga Maršala Tita i ostalog na izuzetno podmukli način odlučuje vratiti ovaj Zakon od strateške i životne važnosti za svakog građanina RH nazad na glasovanje.

–  Ovim nam potezom političari samo potvrđuju da se iza donošenja ovog Zakona kriju sumnjive namjere i da je nešto vrlo trulo u cijeloj priči. Način na koji se odnose prema svojim građanima, otočanima i ljudima koje su ih izabrali je više nego sramotan, a mi se pitamo dokle će narod šutjeti, spuštati glavu u pod i praviti se da se ovo događa nekome drugome? Zakon o koncesijama je izuzetno kompleksan, nedovoljno dobro napisan, omogućava niz koruptivnih i sumnjivih radnji na svim javnim dobrima, izuzev šuma. Ovim će se Zakonom bez jasnih i strogih pravila i procedura omogućiti privatizacija plaža, luka, mora, energenata, polja, voda… Hoćemo li zaista dozvoliti da nam pred očima unište Lijepu našu do kraja, pitaju se iz inicijative i poručuju kako su spremni na daljnju borbu. U tom smislu je najavljen još jedan prosvjed ispred Sabora danas u 12:00 sati.

20 lip.

Dobra iskustva Makarana sa konferencije u Zagrebu

Kako, zašto i za koga: nova nacionalna strategija za mlade“ naziv je konferencije koja se u organizaciji Mreže mladih Hrvatske (MMH) i Zajednice informativnih centara za mlade (ZICM) održala 12. i 13. lipnja u Zagrebu. Na konferenciji koja se bavila procesom izrade novog Nacionalnog programa za mlade sudjelovalo je i troje Makarana – Mirko Štrbac i Josip Kerum (Ruke za bolju Makarsku) te Josip Mihaljević (Savjet mladih Grada Makarska).

Kako smo doznali od makarskih predstavnika, u prvi dan konferencije sudionike je uveo Marko Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja kroz svoje izlaganje o politici za mlade te njezinoj ulozi i značaju u kontekstu ostalih javnih politika na nacionalnoj razni. Govoreći o aktualnom stanju mladih i projekcijama za sljedeće razdoblje Kovač je tako naglasio važnost Savjeta mladih i Savjeta za mlade koji bi trebali izravno utjecati na odluke lokalnih i nacionalnih vlasti. Na konferenciji su predstavljeni i neki novi trendovi u kreiranju i provedbi politike za mlade kroz recentna istraživanja Karla Kralja iz MMH i kratkometražni dokumentarac o provedbi istraživanja politike za mlade u Velikoj Britaniji.

 – Prema novim smjernicama politike za mlade, njezin bi glavni akter trebala biti Nacionalna vijeća mladih čiji članovi razvijaju kritično razmišljanje o svojim ulogama i odlukama koje donosi država. Nacionalna politika za mlade (NPM) ne smije biti kopirana verzija razvijenih europskih zemalja već mora biti autentična tj. prilagođena hrvatskom socio-ekonomskom stanju, s naglaskom na političkoj stabilnosti kao podlozi za provedbu ovakve strategije. Uz potrebu pojedinačnog pristupa mladima, tu je važna i politička pismenost mladih kod kojih treba razvijati potrebu sudjelovanja u ključnim odlukama za njih same, kazao je Mirko Štrbac.

Prvog dana konferencije predstavljeni su i rezultati o Nacionalnom programu za mlade koje je u razdoblju od 18. svibnja do 5. lipnja ove godine provedeno za potrebe projekta „Korak naprijed: zajedno do nove strategije za mlade“. U ispitivanju stavova važnih za kreiranju nacionalne politike za mlade sudjelovalo je 198 ispitanika. Iako su rezultati pokazali stanovito nepoznavanje sadržaja dosadašnje Nacionalne strategije za mlade ispitanici su izrazili veliku zainteresiranost za uključivanje u kreiranje nove strategije. Uostalom, bio je to dovoljan razlog da se već na prvom danu konferencije, kroz rad u skupinama, započne s mapiranjem ključnih pitanja u procesu izrade Nacionalnog programa za mlade.

Drugi dan konferencije započeo je s panel raspravom u kojoj su sudjelovali predstavnici udruga mladih, tijela državne uprave i istraživačke zajednice. Panelisti su bili Morana Makovec (MDOMSP), Marko Kovačić (Institut za društvena istraživanja) i Nikola Butković (MMH). U raspravi se moglo čuti kako je dosadašnji Nacionalni program za mlade obična „lista želja“ pretrpana mjerama koje nisu ostvarive te je u novom Programu potrebno predložiti konkretne akcijske planove kao što je usvajanje Strategije od strane Hrvatskog Sabora. Pri tome je važno zainteresirati mlade za aktivno građanstvo u lokalnoj zajednici, a onda i na razini države. Oko Nacionalne politike za mlade potrebno je postići usuglašavanje svih političkih opcija kroz zajedničku kampanju u koju bi se trebali uključiti resorno Ministarstvo, civilne udruge i odgojno-obrazovne ustanove (uvođenje GOO-a). Drugog dana konferencije rad u skupinama odnosio se stoga na definiranje zajedničkih polazišta o NPM-u kroz trening u informiranju, evaluaciji, uključivanju ključnih dionika i educiranju mladih za provedbu strukturiranog dijaloga.

– Sudjelovanjem na konferenciji shvatili smo da u cijeloj ovoj priči o mladima nismo sami te da postoji još mladih koji žele neku konkretnu promjenu. Oduševljeni smo organizacijom same konferencije te ovom prilikom pozivamo i ostale mlade s područja Makarskog primorja da nam se priključe u zalaganju za boljitak mladih na kojima ostaje svijet, poručili su Štrbac, Kerum i Mihaljević

16 lip.

“Potrubi za otoke i obalu, nek nas čuju i u Zagrebu!”

Inicijativa Pokret otoka – platforma za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka i dalje izražava zabrinutost zbog donošenja novog Zakona o koncesijama, smatrajući ga izuzetno štetnim po pitanju koncesioniranja Pomorskog dobra. Podsjećamo kako je Inicijativa dostavila Saborskim zastupnicima svoje amandmane na Zakon o koncesijama, zahtijevajući vraćanje Zakona na treće čitanje i uključivanje javnosti u daljnju raspravu. Na žalost, sjednica Sabora završila je nedorečeno bez daljnjeg komentara predlagatelja ovog Zakona i uvažavanja mišljenja javnosti.

Želeći sačuvati javno dobro i zajedno sudjelovati u daljnjim odlukama o koncesioniranju, iz Inicijative poručuju kako od svojih zahtjeva ne odustaju te će iste ponoviti i u narednim danima. Brojna javno-zagovaračka događanja uobličili su tako u akciju “Čujete li svoje otoke, svoju obalu?” koju će popratit brojni otočani i ostali građani.

U nedjelju 18.06 organiziraju se pojedinačne akcije na Braču, Hvaru, Šolti, Korčuli, Prviću, Malom Lošinju i Splitu, pod parolom “Potrubi za otoke i obalu, nek nas čuju i u Zagrebu!” Pozivaju se svi otočani, građani, organizacije, brodari i oni koji vole našu obalu i more da se priključe na sljedećim lokacijama:

Supetar, Brač 10.00, luka

Bol, Brač 11.30, plaža Zlatni Rat

Hvar, Hvar 10.00, luka

Rogač, Šolta, 10.00, luka 

Prvić, 10.00, plaža Perolin

Mali Lošinj, 10.00, luka

Vela luka, Korčula – nisu još dostupni detalji

Cres, 9.30, Purpurela do miramara

Split, 11.00, Matejuška

Iz Inicijative najavljuju i prosvjednu akciju na Markovom trgu u ponedjeljak, 19.06. s početkom u 8:30 sati te pozivaju sve otočane u Zagrebu, ali i sve ostale koji ovo ljeto planiraju na more. Poželjni prosvjedni rekviziti su šugamani, šeširi, baluni, karte, knjige sl. kako bi se poslala jasna i glasna poruka: Vratimo Zakon o koncesijama na javnu raspravu!

Inače, inicijativu Pokreta otoka podržavaju brojne udruge, organizacije, građanske inicijative, tvrtke, lokalne samouprave, ustanove, pojedinci… Neki od potpisnika zahtjeva su: Pokret Otoka / Island Movement, Za Zlatni rat (Brač), Centar za mirovne studije (Zagreb), Udruga Buđenje (Šolta), Društvo Marjan (Split),  Građanska inicijativa Split Udruga “Za naš Supetar” (Brač), Nezavisna lista Ostanak – Rab,  Riki Novak, gradonačelnik grada Hvara,  Ivana Marković, gradonačelnica grada Supetra, Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol,  Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika Hvar,  Antonio Škarpa, kandidat za gradonačelnika, Stari Grad, Goran Franić, MO Prvić Šepurine, Marijana Puljak, Pametno, Udruga dragovoljaca domovinskog rata RH – Brač, Čuvajmo rapske plaže (Rab), Udruga Goli otok, Udruga Otok (Prvić), Udruga Volim Vlašići (Pag), ANTROPOP (Rab), Inicijativa Čovjek po mjeri Otoka (Lošinj), Centar za kulturu Bol, Održivi otok / Sustainable Island (Jelsa), CS Management j.d.o.o. (Split), Synergia savjetovanje d.o.o. (Šolta), Udruga Dobre Dobričevića, (Lastovo), Nenad Starc, Ekonomski Institut, Zagreb, Centar za Zdravo odrastanje, (Mali Lošinj), Nezavisna lista Krk, Udruga za Bolji Bol, Sportsko društvo Bol, MNK Bol, Brač Vivo Somnia d.o.o., Primogenito j.d.o.o., (Zagreb), Brača Plančić j.d.o.o. (Hvar), Amaterska kulturna udruga Žirje, Graffiti na gradele (Zagreb), Multimedijalna udruga Krčka beseda, Mali Grad Faros (Hvar), Fabrika ideja (Korčula),  Udruga Lanterna Magica ( Postira), Kazalište BESA  (Vis), Udruga TRIM (Hvar), M Travel Tourist Service (Šolta), OPG Trojković (Lastovo), OPG Tvrdić (Šolta), PlatFORma (Hvar), Klub Mladih(Split), Udruga Brač, Udruga Ževrnj (Žrnovnica), Teserakt (Split), Dragan Markovina, Nova ljevica, Tonći Blažević, HSLS, Paško Bonja, Nezavisna lista mladih Dugog otoka, Branimir Tauzer, Nezavisna lista Kolan (Pag), Srđ je Grad (Dubrovnik) Roberta Rošker Grikula, Nezavisna lista Pučišća, Općina Malinska, Općina Vrbnik, GONG (Zagreb), Centar za zdravo odrastanje (Mali Lošinj), Zelena akcija (Zagreb), Homo (Pula), Ruke za bolju Makarsku (Makarska), Crometeo, Nezavisna lista mladih Vela luke, Udruga Burni (Prvić).

14 lip.

Saborska većina oglušila se na zahtjeve Pokreta otoka

Na današnjoj raspravi u Saboru našao se i prijedlog Zakona o koncesijama, usvojen na Vladi 25.05.2017.  Naime, Prijedlog Zakona ušao je u proceduru još u vrijeme prijašnjeg saziva Sabora, kada je i prošao kroz proces javnog savjetovanja. Kako nije izglasan u prošlom sazivu, ušao je u ponovnu proceduru u ovom sazivu, ali bez ponovljene javne rasprave iako je došlo do izmjena određenih odredbi zakona. Mišljenje Povjerenice za informiranje po tom pitanju je jasno: ako se novim prijedlogom ili nacrtom propisa predlažu odnosno predviđaju nova i dodatna rješenja određenih pitanja o kojima se javnosti nije prethodno dala mogućnost izjašnjavanja, potrebno je organizirati javno savjetovanje. Zahtjev za treće čitanje i organiziranje javnog savjetovanja uputila je većina zastupnika oporbenih stranaka koje su sudjelovale u današnjoj saborskoj raspravi: zastupnici MOST-a, SDP-a, Živog zida i zastupnik Snage Goran Aleksić. Kao predlagatelj ovog Zakona na današnjoj sjednici nije se pojavio ministar financija, Zdravko Marić što su napomenuli i mnogi zastupnici. Unatoč složnom zahtjevu saborske oporbe, Pokreta otoka, Centra za mirovne studije i više od 60 prijateljskih udruga, lokalnih samouprava i tvrtki, državni tajnik Željko Tufekčić (HDZ) odbio je današnju sjednicu zaključiti i dati završnu riječ te odgovoriti na brojne zahtjeve!

Priopćenje za javnost

„Konačna odluka o upućivanju Zakona na javnu raspravu i treće čitanje još nije donesena, no koju god odluku da donesu, jedno je sigurno – mi nećemo odustati od toga da obranimo javno dobro, osobito pomorsko dobro, plaže, luke i more. Ključni problemi koje smo uočili u Zakonu i zbog kojih tražimo doradu je činjenica da Zakon omogućuje da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaci dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju. Ovakve scenarije imali smo i u privatizaciji u posljednjih 25 godina. Odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane zalogoprimca na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima za kredite koncesionara! Ovakve odredbe istovremeno nose visok koruptivni rizik i mogu se iskoristiti upravo za to da bi treća osoba, koja u danom trenutku nije ispunjavala uvjete za dobivanje koncesije, istu dobije od financijske institucije koja je na njoj stekla založno pravo! Naš prijedlog je da se mogućnost stjecanja založnog prava na koncesioniranoj djelatnosti ne primjenjuju na koncesije zasnovane na nekretninama koje predstavljaju opće dobro i usluge od posebnog gospodarskog interesa koja su regulirana zasebnim zakonom. Jedan od ključnih rizika ovakvog prijedloga Zakona vezan je uz neobvezivanje utjecaja koncesije na cijenu usluge za krajnje korisnike, što otvara prostor koncesioniranju djelatnosti i usluga koje će rezultirati poskupljenjem usluge ili roba za krajnje korisnike pa se postavlja pitanje da li takva koncesija uopće može biti opravdana. Naš prijedlog ide u smjeru obaveznog propisivanja postupka odabira koncesionira na temelju ekonomski najpovoljnije ponude i uključivanjem kriterija cijene za krajnje korisnike kada se radi o koncesijama na općem dobru ili kada se radi o koncesiji za usluge od općeg gospodarskog interesa. Također tražimo da se u slučajevima davanja koncesije na dobrima na kojima svi građani RH imaju jednako pravo pristupa kao što su pomorsko dobro, zdravstvo i druga, koncesijska djelatnost ne smije negativno utjecati na izvršenje prava građana osigurana drugim zakonima i Ustavom RH i jednakost pristupa dobru ili uslugama. Naš zahtjev je da se u sve faze postupka koncesioniranja uključe predstavnici zainteresirane javnosti i građana, udruga i predstavnika lokalnih vlasti u kojima se nalazi predmet koncesije, odnosno onih na koje će djelatnosti iz koncesije imati izravan učinak. Napominjemo da je ovo očito samo početak jedne dugoročne borbe za očuvanje javnih dobara, javnog interesa i sudjelovanja građana u odlukama kojima se izravno utječe na njihov svakodnevni život i egzistenciju“, poručuju iz platforme Pokret otoka.