13 lip.

Pokret otoka zahtjeva vraćanje Zakona o koncesijama na javnu raspravu

Nakon što je u utorak, 13.06. Saborski Odbor za financije i državni proračun odobrio konačan prijedlog Zakona o koncesijama, isti se u srijedu 14.06. stavlja na raspravu Sabora, nakon čega već sljedeći tjedan ide u finalno izglašavanje. Uzimajući u obzir pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, Pokret otoka inzistira da se Zakon vrati na javnu raspravu te da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

„U cilju definiranja održivog i odgovornog upravljanja resursima, s posebnom pažnjom na interese lokalnih zajednica koje žive na područjima na kojima se dodjeljuju koncesije, potrebno je dugoročno strateško promišljanje upravljanja pomorskim dobrom i koncesijama. Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona! Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima – plažama, obalom, lukama i morem! Činjenica je da ne postoji višeslojni učinkoviti sustav nadzora nad upravljanjem pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu te zloupotrebe i devastacije pomorskog dobra.

Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017! Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.

Prošli prijedlog Zakona je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja te je trebao ići na savjetovanje, što se nije dogodilo. Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da se ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje drugim zakonima i propisima, dok će donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama. Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom.

Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti. Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara. Smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika. Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije. Stoga inzistiramo na dodavanju članka kojim se pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, vraćanje prijedloga Zakona u normalnu proceduru i provođenje široke javna rasprave na ovu temu“, stoji u priopćenju za javnost Pokreta otoka – platforme za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka.

 

07 lip.

Makarski srednjoškolci pozvani na konferenciju o izradi nove strategije za mlade

Kako, zašto i za koga: nova nacionalna strategija za mlade“, naziv je konferencije koja će se 12. i 13. lipnja održati u Zagrebu. Konferencija je dio projekta Korak naprijed: zajedno do nove strategije za mlade kojeg partnerski provode Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Zajednica informativnih centara za mlade u Hrvatskoj (ZICM), a sve u cilju procesa izrade novog Nacionalnog programa za mlade.

Među brojnim predstavnicima udruga mladih i za mlade, osobama koje rade s mladima u sklopu obrazovnih institucija te zaposlenicima jedinica lokalne i regionalne samouprave nadležne za pitanja od značaja za mlade, na konferenciji će sudjelovati i dvoje makarskih srednjoškolaca – Mirko Štrbac i Josip Kerum.

Učenici trećeg razreda opće gimnazije na konferenciju su primljeni putem javnog poziva na koji su se prijavili preko udruge Ruke za bolju Makarsku. Kao aktivni sudionici u projektu Abeceda aktivnog građanstva, Štrbac i Kerum uključeni su i u provedbu Lokalnog programa djelovanja za mlade grada Makarske kroz edukaciju te ispitivanje, analizu i zagovaranje javnih politika. Svoje iskustvo makarski će srednjoškolci podijeliti i s ostalim mladima koji koncept aktivnog građanina shvaćaju kao ulogu koju trebaju preuzeti i prakticirati u različitim segmentima društvenog života mladih. U tom pravcu će biti koncipirane i radionice koje će tijekom dvodnevne konferencije obrađivati pitanja vezana uz kvalitetu obrazovanja, zapošljavanje, kvalitetno provođenje slobodnog vremena, zdravlje, kulturu i mobilnost mladih.

Inače, u Hrvatskoj je trenutno još uvijek na snazi važeći Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine koji predstavlja nacionalnu strategiju za mlade, no očekuje se kako će uskoro započeti izrada novog nacionalnog programa za mlade, čija će provedba započeti nakon 2017. godine.