06 ožu.

Osvijesti i prihvati promjenu! – uspješan primjer javno-civilne suradnje

Ciklusom radionica iz područja građanskog odgoja i obrazovanja, udruga Savjetovalište Lanterna u suradnji s partnerskim udrugama i ustanovama započela je s provedbom projekta Osvijesti i prihvati promjenu!

Kroz edukaciju djece i mladih te nizom ekoloških aktivnosti projektom se nastoji podići svijest o problematici nedostataka kvalitetnih projekata za osiguravanje održivog razvoja, lošeg gospodarenja otpadom te ulaganja u turizam bez kvalitetne infrastrukturne podrške, uključenja volontera i izvanobrazovnih sadržaja za djecu i mlade.

Jedan od Lanterninih partnera u projektu su i Ruke za bolju Makarsku, udruga koja već godinama kontinuirano i sustavno osnažuje mlade kao buduće nositelje promjene koji poznaju i razumiju društveno-političke procese, kritički ih promišljaju i djeluju s ciljem smanjenja društvene nejednakosti i poticanja društvene inkluzije. Neformalnom edukacijom  iz područja građanskog odgoja (Građanski inkubator) želi se uključiti mlade u opisivanje, analizu, prosudbu i rješavanje pitanja koja su važna za njih osobno u kontekstu osiguranja političkog, društvenog, kulturnog, gospodarskog i ekološkog razvoja društva u kojem žive.

Sadržaj dvosatnih besplatnih radionica koje će se održavati subotom poslijepodne vezan je uz razvoj političke i građanske pismenosti, ljudska prava, među-kulturalnost, ekonomiju i ekologiju. Teme se odnose na identitet, komunikaciju,  predrasude, stereotipe, diskriminaciju, demokraciju, građanstvo, sukob, ljudska prava, civilno društvo i aktivizam. Polaznici radionica će imati priliku koristiti različite metode tipične za neformalno učenje kao što su debata, oluja ideja, prepričavanje, pretraživanje medija, intervju, igranje uloga, simulacija vođenja, aktivno slušanje, pregovaranje i upoznavanje s radom institucija.

Prva  radionica na temu “Mladi i aktivno građanstvo“ održat će se u subotu, 16. ožujka s početkom u 16 sati u Info centru za mlade Makarska (Trg Hrpina 1.). Voditelj je Petar Kelvišer.

01 ožu.

Natječaj udruge MIKE za vrtiće, škole i slične ustanove

U cilju razvoja infrastrukture i poboljšanja uvjeta rada vrtića, škola i ostalih odgojno-obrazovnih ustanova i institucija, makarska udruga MIKE raspisala je natječaja u dvije kategorije: za financiranje projekata i izradu loga udruge MIKE.

Za prijavu projekta renoviranja, adaptacije ili opremanja prostora potrebno je udruzi dostaviti opis projekta uz fotografije postojećeg stanja (ukoliko se radi o renoviranju), predračun od strane izvođača i dobavljača te potpisanu suglasnost ravnatelja/ice o spremnosti primanja navedene donacije. Kandidati s ispunjenim uvjetima natječaja ulaze u uži krug, a broj prijavljenih projekata ovisi o financijskim mogućnostima udruge te je moguće financiranje i više od jednog prijavljenog projekta. O konačnom rezultatu natječaja odlučit će uži organizacijski krug udruge.

Za prijavu izrade loga udruge MIKE, ustanove i institucije trebaju organizirati likovno natjecanje u crtanju loga udruge unutar razreda ili grupe. Tema likovnog uratka vezana je uz zajedništvo, prijateljstvo, ljubav, sreću i solidarnost. Autor odabranog likovnog uratka će ostvariti subvenciju prije početka sljedeće školske godine u kupovini školske torbe, udžbenika, bilježnica i pribora, ukoliko se radi o školarcu. Ukoliko se ne radi o školarcu, pobjednik ostvaruje pravo na kupnju nečega što će mu/joj biti od pomoći u daljnjem radu i razvijanju (u vrijednosti do 2.000,00 kn). Izabrani uradak udruga MIKE koristit će kao logo na svojim majicama i ostalim promotivnim materijalima tijekom šk. godine 2019./2020.

Sve dokumente i materijale za prijavu na natječaj u obje kategorije potrebno je poslati poštom na adresu: Blato 9. 21 325 Tučepi  ili na e- mail udrugamilanozic@gmail.com, najkasnije do 15. ožujka 2019.

Članak je dio provedbe programa MagMa – Mreža aktivnih građana Makarska

09 velj.

UDRUGE PORUČUJU: ŽELIMO BITI PARTNERI JAVNOM SEKTORU!

„Kapaciteti civilnog sektora na lokalnoj razini“ naziv je panel rasprave koja je u organizaciji udruge Ruke za bolju Makarsku održana u petak, 08. veljače u prostoru Info centra za mlade Makarska. Jednom vrstom kvalitativnog ispitivanja putem fokus skupine nastojale su se tako utvrditi komparativne prednosti lokalnih udruga kao temelja njihove čvršće suradnje i planiranja zajedničkih aktivnosti. Također su se pokušale ispitati i potrebe udruga kako bi se kroz program Mreža aktivnih građana Makarska iste osnažilo za sudjelovanje u procesu razvijanja međusektorske suradnje i javno-civilnog partnerstva.

Panel raspravi odazvalo se i na njoj je sudjelovalo trinaest predstavnika lokalnih udruga od kojih su neki istovremeno aktivni u više njih. Ispred Savjetovališta Lanterna govorile su tako Ivona Vučić i Patricija Batinović, dok su Olivia Prodan Ravlić i Ramona Tarčuki u raspravi sudjelovale kao članice udruge OSI Sunce. Antonela Ela Sokol predstavila je rad Udruge za održivi razvoj Osejava, a o ovoj novoosnovanoj udruzi govorila je i Ivana Miočević Franić koja je predstavljala i udrugu Rockatansky. Od sportskih udruga raspravi se pridružio Nenad Židić iz Biciklističkog kluba Makarska, dok su o problemima udruga iz kulture (Zlatousti, FA Tempet, Gradski zbor Makarska) govorili Davor Šegota, Jadranka Beba Gaće i Tončića Ursić. O volontiranju i humanitarnom radu udruge MIKE govorio je Josko Batošić, dok se Manuela Puharić (Ruke za bolju Makarsku, OšNeš i UZOR Osejava) osvrnula na važnost što većeg uključenja građana u rad civilnih organizacija. Moderator i organizator rasprave bio Petar Kelvišer (Ruke za bolju Makarsku i UZOR Osejava).

Već iz samog predstavljanja u uvodnom dijelu rasprave mogla su se primijetiti različita iskustva udruga vezana uz područje djelovanja, „radni staž“, brojnost članova, način unutarnjeg ustrojstva, financijske i tehničke kapacitete te nošenje s različitim problemima i izazovima. Raspravom je ukazano na opasnost sindroma „sagorijevanja udruge“ uslijed  njihovog prevelikog fokusiranja na realizaciju redovnih aktivnosti i zaboravljanja potrebe unutarnjeg osnaživanja i kapacitiranja kroz razvijanje dodatnih aktivnosti, permanentnu edukaciju, zapošljavanje, pronalazak i opremanje radnog prostora i sl. Iako je većina udruga uskladila svoj rad s aktualnim Zakonom o udrugama, pojedine promjene zakonskih odredbi ipak lakše prate one udruge koje su kroz projekte i programe uspjele osigurati zapošljavanje svojih članova, nego isključivo volonterske udruge koje ne uspijevaju „pohvatati“ baš svaku stavku zakonske regulative kao što je podnošenje izvješća o volontiranju, vođenje dvojnog ili jednostavnog knjigovodstva, prijave na nacionalne i EU natječaje i sl. U tom smislu i najmanja administrativna poteškoća koja nije riješena na vrijeme nekim udrugama zna poprilično usporiti rad i otežati realizaciju važnih aktivnosti.

Na raspravi su se mogli čuti i različiti stavovi o mobilizaciji članstva kroz menadžment volontera, s obzirom da je nekim udrugama ova aktivnost sastavni dio njihove redovne aktivnosti dok se druge, uslijed manjka materijalnih sredstava i uvjeta rada, bore s problemom regrutacije novih članova. U tom smjeru je i išao najveći dio rasprave kroz navođenje dugogodišnjeg problema neadekvatnih materijalnih (financijskih, prostornih, tehničkih) uvjeta rada s kojim se suočava dobar dio makarskih udruga. Prvenstveno je istaknut problem nedovoljnog izdvajanja iz gradskog proračuna za primjerice udruge u kulturi. Ova je stavka, prema mišljenju pojedinih panelista, već godinama ista te se, s pojavom novih udruga, ona samo još više mrvi na sve niže pojedinačne iznose, nedovoljne za pokrivanje troškova redovnog rada udruga. Kako je rečeno, nedostatkom jasne vizije razvoja civilnog sektora u Makarskoj od strane bilo koje vlasti unazad 15 godina, ovdašnje su udruge već godinama „beskućnici“ kojima sadašnja parcijalna rješenja (npr. adaptacija Gradske knjižnice) samo još više otežavaju provedbu njihovih  redovnih aktivnosti.

Na panel raspravi se moglo čuti kako se prijavom na županijske i nacionalne natječaje dio udruga prestao oslanjati isključivo na sredstva iz gradskog proračuna, no veliki broj njih i dalje doživljava Grad kao osnovni izvor svog financiranja, a aktivnosti poput fundraisinga ili samostalne djelatnosti potpuno su im nepoznate. Pri tome neke udruge teško prihvaćaju obvezu samostalnog pisanja projektnih prijedloga kao i podnošenja izvješća o utrošenom novcu. Uzroke ovog problema jedan dio panelista vidi u nedovoljno preciziranom odnosu između Grada kao pružatelja financijske potpore i samih udruga kao korisnika iste. Stavke ugovora, doduše, definiraju obveze obiju strana, no kršenje istih se uopće ne sankcionira jer pružatelj potpore tj. Grad ne provodi dovoljno dobro evaluaciju projekata i programa, kako u fazi njihove prijave, tako i nakon izvješća o provedbi istih. Neki su panelisti ipak naveli potrebu permanentne edukacije iz područja projektnog planiranja te su istaknuli važnost razvijanja znanja i kompetencija iz ostalih područja rada civilnog sektora koje bi  udruge osposobile za proces razvijanja samofinanciranja kao jednog od uvjeta njihove održivosti. Kakvi su točno trenutni kapaciteti lokalnih udruga po tom pitanju nije se moglo do kraja utvrditi jer svaka od udruga na sebi svojstven način gleda na vlastitu ulogu i obvezu u procesu osnaživanja i poboljšanja svog rada.

No, bez obzira na različitost stavova i potreba, zaključak panel rasprave išao je u smjeru usuglašavanju oko potrebe osnivanja svojevrsnog gradskog Ureda za udruge koji bi pružao stručnu pomoć i savjetovanje civilnom sektoru. Također je istaknuta potreba osiguravanja javnog suradničkog prostora od strane Grada Makarske koji ne smije doživjeti sudbinu projekta „adaptacije zajedničkog prostora u bivšoj upravnoj zgradi Metalplastike“. Najvažnije od svega, rasprava je iznjedrila zajedničku želju da se udruge konačno počne doživljavati i prihvaćati kao partnere i pružatelje usluga javnom sektoru, a ne tek puke korisnike njegovog novca.  U tom je smislu dogovorena i skora sljedeća javna rasprava na kojoj bi se, uz sudjelovanje predstavnika Grada i gradskih ustanova, raspravljalo o uspostavi drugačijeg i boljeg modela javno-civilnog partnerstva.

Članak je dio provedbe programa MagMa – Mreža aktivnih građana Makarska

06 velj.

UKLJUČI SE I VOLONTIRAJ U PROGRAMU ZA MLADE!

Ruke za bolju Makarsku i Savjetovalište Lanterna objavljuju JAVNI POZIV volonterima i volonterkama za uključivanje u program Mladi u lokalnoj zajednici

Kreativna si i komunikativna osoba? Zanimaju te teme iz života mladih? Imaš volontersko iskustvo ili je volontiranje izazov kojem ne možeš odoljeti? Ukoliko je tvoj odgovor na neki od ovih pitanja potvrdan, prava je prilika da postaneš volonter/ka u programu Mladi u lokalnoj zajednici

Mladi u lokalnoj zajednici je program kojeg je u listopadu 2014. pokrenula udruga Ruke za bolju Makarskus ciljem organiziranog i sustavnog informiranja mladih o njima važnim temama i područjima interesa (http://ruke.hr/programi/mladi-u-lokalnoj-zajednici/). U želji za širenjem suradničke mreže i podizanja programa na višu razinu isti je prerastao u suradnički program uključivanjem Savjetovališta Lanterna i zajedničkom prijavom na javni natječaj Grada Makarske.

Opis volonterskog posla:

  • informiranje i savjetovanje mladih objavljivanjem tekstova, fotografija, ilustracija i video materijala na web stranici www.ruke.hr  i facebook stranici infocentarzamlademakarska;
  • koordinacija rada volonterskih skupina temeljem zajedničkih interesa i raspolaganja slobodnim vremenom njihovih članova/ica;
  • evidencija rada volontera/ki kroz realizirane volonterske sate.

Tematski sadržaj informacija: organizacija rada škole i školski programi; besplatna usluga pomoći u učenju; upisi na fakultete, studentski smještaj i prehrana; stipendiranje studenata i učenika; natječaji za učeničke projekte; zapošljavanje mladih; usvajanje znanja i vještina kroz volontiranje; aktivnosti lokalnih udruga, ustanova i institucija s ciljem većeg uključivanja mladih u njihov rad;  mogućnost uključenja u program Erasmus+; uključenje mladih osoba s invaliditetom u društvo; osmišljavanje i provedba preventivnih programa za mlade; primjeri dobre prakse djelovanja mladih.

Cilj programa: prikupljanjem navedenih informacija stvorit će se baza podataka za što brže i davanje i primanje konkretne informacije iz područja života mladih. Redovito će se kontaktirati svi javni i civilni subjekti koji rade s mladima kako bi i njihove aktivnosti ušle u bazu podataka. Programom će se također nastojati provoditi edukativne kampanje prigodom obilježavanja značajnih datuma za mlade tijekom razdoblja provedbe programa (do kraja 2019.)

Korist uključivanja u volonterski program:

  • posjedovanje službene volonterske knjižice s evidentiranim volonterskim satima;
  • mišljenje i preporuka organizatora važne za daljnji volonterski staž ili zapošljavanje;
  • korisno volontersko iskustvo kroz zabavu, druženje i timski rad;
  • stjecanje vještina i znanja korisnih za buduće poslove i aktivnosti.

Uvjeti i način prijave: prednost uključivanju u program imaju osobe od 15 do 30 godina. Prijaviti se mogu i oni stariji ukoliko pokažu zanimanje i spremnost na vlastiti angažman. Prijave se vrše do srijede, 27. veljače 2019. slanjem osobnih podataka (ime i prezime, kontakt i razlog prijave) na e-mail adresu icm.infoma@gmail.com  ili predbilježbom na broj telefona Savjetovališta Lanterna 021 616 992 (radnim danom od 8:00 do 12.30 sati).

Prvi susret i dogovor volontera održat će se u četvrtak, 28. veljače 2019. u 19:30 sati u prostoru Info centra za mlade Makarska (Trg Hrpina 1.).

28 svi.

Još jedna radionica za mlade iz područja medijske pismenosti

Kako prepoznati lažnu vijest kao oblik propagande žutog tiska nastalog korištenjem dezinformacija i masovne obmane? Gdje se najčešće objavljuju lažne vijesti i koja je njihova poveznica sa dezinformiranjem, zastrašivanjem javnosti, parodijom, satirom ili jednostavnim privlačenja pažnje? Odgovore na ova i slična pitanja pronađite na još jednoj radionici u sklopu projekta „Škola medijske pismenosti Makarska“.

Radionica će se održati u Info centru za mlade Makarska (Hrpina 1), u subotu, 2. lipnja 2018. s početkom u 14:00 sati, a vodit će je Snježana Šulenta.

Inače, projekt „Škola medijske pismenosti Makarska“ financiran je sredstvima Agencije za elektroničke medije i traje do kraja 2018. Projektom se nastoje mladima približiti mediji kao sastavni dio njihovih života i prenositelji vrijednosti te se želi osvijestiti sam odnos mladih prema medijima.

Projekt obuhvaća tri dimenzije medijskog opismenjavanja mladih: tehničke kompetencije (mogućnost pristupa medijima), kritička prosudba (mogućnost analize i kritičkog vrednovanja medija) i proizvodnja sadržaja (stvaranje novog medijskog sadržaja za mlade). Projektom su obuhvaćeni mladi u dobi od 15 do 30 godina koji se obrazuju za daljnje prenošenje znanja i kompetencija iz ovog područja. Projekt uključuje i edukaciju predstavnika lokalne vlasti, učenike srednjih škola, mlade s rizičnim ponašanjem, te opću populaciju građana kroz njihovo sudjelovanje u tematskim javnim tribinama i praćenjem prezentacija medijskih sadržaja koji su izradili sudionici radionica i treninga.