14 lip.

Saborska većina oglušila se na zahtjeve Pokreta otoka

Na današnjoj raspravi u Saboru našao se i prijedlog Zakona o koncesijama, usvojen na Vladi 25.05.2017.  Naime, Prijedlog Zakona ušao je u proceduru još u vrijeme prijašnjeg saziva Sabora, kada je i prošao kroz proces javnog savjetovanja. Kako nije izglasan u prošlom sazivu, ušao je u ponovnu proceduru u ovom sazivu, ali bez ponovljene javne rasprave iako je došlo do izmjena određenih odredbi zakona. Mišljenje Povjerenice za informiranje po tom pitanju je jasno: ako se novim prijedlogom ili nacrtom propisa predlažu odnosno predviđaju nova i dodatna rješenja određenih pitanja o kojima se javnosti nije prethodno dala mogućnost izjašnjavanja, potrebno je organizirati javno savjetovanje. Zahtjev za treće čitanje i organiziranje javnog savjetovanja uputila je većina zastupnika oporbenih stranaka koje su sudjelovale u današnjoj saborskoj raspravi: zastupnici MOST-a, SDP-a, Živog zida i zastupnik Snage Goran Aleksić. Kao predlagatelj ovog Zakona na današnjoj sjednici nije se pojavio ministar financija, Zdravko Marić što su napomenuli i mnogi zastupnici. Unatoč složnom zahtjevu saborske oporbe, Pokreta otoka, Centra za mirovne studije i više od 60 prijateljskih udruga, lokalnih samouprava i tvrtki, državni tajnik Željko Tufekčić (HDZ) odbio je današnju sjednicu zaključiti i dati završnu riječ te odgovoriti na brojne zahtjeve!

Priopćenje za javnost

„Konačna odluka o upućivanju Zakona na javnu raspravu i treće čitanje još nije donesena, no koju god odluku da donesu, jedno je sigurno – mi nećemo odustati od toga da obranimo javno dobro, osobito pomorsko dobro, plaže, luke i more. Ključni problemi koje smo uočili u Zakonu i zbog kojih tražimo doradu je činjenica da Zakon omogućuje da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaci dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju. Ovakve scenarije imali smo i u privatizaciji u posljednjih 25 godina. Odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane zalogoprimca na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima za kredite koncesionara! Ovakve odredbe istovremeno nose visok koruptivni rizik i mogu se iskoristiti upravo za to da bi treća osoba, koja u danom trenutku nije ispunjavala uvjete za dobivanje koncesije, istu dobije od financijske institucije koja je na njoj stekla založno pravo! Naš prijedlog je da se mogućnost stjecanja založnog prava na koncesioniranoj djelatnosti ne primjenjuju na koncesije zasnovane na nekretninama koje predstavljaju opće dobro i usluge od posebnog gospodarskog interesa koja su regulirana zasebnim zakonom. Jedan od ključnih rizika ovakvog prijedloga Zakona vezan je uz neobvezivanje utjecaja koncesije na cijenu usluge za krajnje korisnike, što otvara prostor koncesioniranju djelatnosti i usluga koje će rezultirati poskupljenjem usluge ili roba za krajnje korisnike pa se postavlja pitanje da li takva koncesija uopće može biti opravdana. Naš prijedlog ide u smjeru obaveznog propisivanja postupka odabira koncesionira na temelju ekonomski najpovoljnije ponude i uključivanjem kriterija cijene za krajnje korisnike kada se radi o koncesijama na općem dobru ili kada se radi o koncesiji za usluge od općeg gospodarskog interesa. Također tražimo da se u slučajevima davanja koncesije na dobrima na kojima svi građani RH imaju jednako pravo pristupa kao što su pomorsko dobro, zdravstvo i druga, koncesijska djelatnost ne smije negativno utjecati na izvršenje prava građana osigurana drugim zakonima i Ustavom RH i jednakost pristupa dobru ili uslugama. Naš zahtjev je da se u sve faze postupka koncesioniranja uključe predstavnici zainteresirane javnosti i građana, udruga i predstavnika lokalnih vlasti u kojima se nalazi predmet koncesije, odnosno onih na koje će djelatnosti iz koncesije imati izravan učinak. Napominjemo da je ovo očito samo početak jedne dugoročne borbe za očuvanje javnih dobara, javnog interesa i sudjelovanja građana u odlukama kojima se izravno utječe na njihov svakodnevni život i egzistenciju“, poručuju iz platforme Pokret otoka.